Udruga Čisti Imber i Jasenovača

14.06.2021. - Naši volonteri - Organizatori volontiranja

14.06.’21

Kako smo već naglasili, ljudi se okupljaju iz različitih interesa, a u zadnje vrijeme točka koja spaja ljude je okoliš i njena zaštita. Tako smo razgovarali s predstavnikom Udruge Čisti Imber i Jasenovača, oko koje su se okupili  i organizirali stanovnici Dicma da spriječe devastaciju prirode na tom području. Do kuda su stigli sa svojom borbom i koji su im planovi razgovarali smo s Petrom Maretićem, tajnikom udruge…

ŠTO RADI VAŠA UDRUGA  I KOJI SU GLAVNI CILJEVI VAŠEGA RADA?

Primarni cilj naše Udruge je zaštita prirode i okoliša na području općine Dicmo. Znači, okupila nas je moguća devastacija okoliša jer smatramo da su tri kamenoloma u Dicmu puno. Primarno smo se „uhvatili“ edukacije mještana na tu temu – konkretno ih uputiti koji su problemi, koja su rješenja tog problema jer je vidljivo da općina kao općina ne bi imala iz toga nikakve koristi. No, dogovoreno je milijun kuna kroz materijal kao odšteta za kopanje. Tako da smo se mi kao članovi Udruge organizirali, a doveli smo i speleologe zbog raznih špilja i jama na području općine Dicmo. Educirali smo mlađe uzraste jer tu ima i nekih zaštićenih prirodnih vrsta – neke vrste pauka, škorpiona… Prosijecali smo šumske staze i tematske putove, označavali smo te lokacije. Na području Dicma, na toj lokaciji, imamo čak i neke gradine tako da smo krenuli u zaštitu tih gradina.

PROŠLO LJETO VAM JE BILO, KOLIKO SE SJEĆAM IZ NEKOG DRUGOG KONTEKSA KAO NOVINAR, POPRILIČNO BURNO?

Tri mjeseca smo proveli na brdu Imber čuvajući to brdo od tvrtke koja je dobila koncesiju da ne bi ušla u planirani prostor kamenoloma jer nije imala potrebnu dokumentaciju za pristupne putove. Znači, nelegalno su htjeli ući.

JESTE LI TO SAD TRAJNO RIJEŠILI?

Možemo reći – jednim dijelom. S obzirom da smo uspjeli na izborima, to je jednim dijelom već i riješeno. Nažalost, oni i dalje službeno imaju koncesiju, a Ministarstvo gospodarstva, koje im je dalo tu koncesiju, trebalo bi im je i oduzeti.

TKO SU VAŠI KORISNICI?

Naši korisnici su osobe koje žive na tom području i koje ne žele da se devastira taj okoliš.

KOJE STE AKTIVNOSTI PROVELI, A BILE SU NAMIJENJENE STANOVNIŠTVU DICMA?

Aktivnosti su ponajprije bile prosvjedi, a prvenstveno prije prosvjeda bila je edukacija stanovništva – objašnjavanje prostornog plana i upoznavanje sa problemom; edukacija na tu razinu i formiranje.

KAKO REAGIRAJU LJUDI NA SVE TO?

Mještani su, nakon što su proučili svu potrebnu dokumentaciju, nakon što smo je prezentirali, shvatili da tu općina stvarno nema nikakve koristi. To bi ugrozilo budućnost našim naraštajima pošto se ne bismo mogli orijentirati na kult seoskog turizma i razvoj OPG-ova jer bi brdo bilo devastirano.

U VAŠEM RADU, NARAVNO, SUDJELUJU I VOLONTERI. U ČEMU ONI UŽIVAJU?

Volonterima je svaka radna akcija draga. Znači, radimo presijecanje šumskih puteva, a uživaju i u čišćenju lokvi jer je mnogo lokvi na području Dicma zaraslo. Cilj nam je, u nekakvo dogledno vrijeme, postaviti nekakve nadstrešnice i klupe da obitelji s djecom mogu doći na nekakve piknike i upoznati se s tim starinama koje okom nisu trenutno vidljive.

DICMO JE NEKADA BIO STOČARSKI KRAJ,  KAKVO JE DANAS STANJE?

U Dicmu trenutno postoji desetak OPG-ova koji imaju nešto stoke, nešto starijih ljudi se bazira na malu poljoprivredu. Ali i dio mladih se okreće poljoprivrednoj proizvodnji i mislimo da se kroz edukaciju netko od njih možda može sutra pronaći u tom.

ŠTO MISLITE KOJE BI USLUGE BILE POTREBNE DICMU?

Na našem području su se trenutno provele nekakve akcije, ali treba praktički doći do svake starije osobe i pomoći im jer nekad imate ljude koji žive povučeno, ne žele se izjasniti da im je pomoć potrebna. Trebalo bi locirati osobe starije životne dobi i pomoći im na najbolji mogući način.

KAKO SE VOLONTERI MOGU PRIKLJUČITI  U VAŠ RAD?

Volonteri se uvijek mogu javiti meni na moj broj, mogu se javiti i na kontakt Udruge – mi smo otvoreni za sva pitanja i za suradnju.

HVALA NA RAZGOVORU.

Kontakt podaci:

Petar Maretić

Mob: 097/6008559

Razgovor vodila: Dijana Filipović-Grčić

« natrag