Rezultati ankete o zdravstvenim potrebama mladih u ruralnim sredinama Cetinske krajine

29.12.2023. - Novosti

Anketa se sastojala od 17 pitanja s ponuđenim odgovorima i uz mogućnost dodavanja vlastitih odgovora. Obuhvatila je 533 ispitanika online, uživo među mladima i u 4 sinjske srednje škole.

Mladi su bili iz ukupno 58 naselja iz 10 Gradova i Općina, od čega 6 iz Cetinske krajine, te 1 iz Općine Cista Provo, 3 iz Grada Solina, 2 iz Grada Splita i 2 iz Općine Civljane. 12 mladih se nije izjasnilo o mjestu stanovanja. Anketirano je 246 muških, 271 ženska osoba, a 16 anketiranih nije popunilo ovu rubriku. 526 ispitanika su bili u kategoriji mladih od 15 do 30 godina starosti, dok je njih 7 bilo mlađe ili starije, a 7 ih nije dalo odgovor na ovo pitanje.

Više od pola ispitanika njih 293 ili 54,97% smatra da su jako dobrog zdravlja, svaki treći  ili 37,52% odnosno njih 200 smatra da je dobrog zdravlja, 5,63% ili njih 30 smatra da su osrednjeg zdravlja, 10 ispitanika misli da su lošeg, a 5 da su jako lošeg zdravlja.

Obavezno zdravstveno osiguranje većina ispitanika koji su mahom učenici imaju preko roditelja njih 377, 59 kao zaposlene, 53 kao nezaposlene osobe, 4 preko supružnika, te 19 po drugim osnovama. Dopunsko zdravstveno osiguranje ima 317 osoba, a kao razloge navode postojeće zdravstvene tegobe, status koji im to omogućava, žele dodatnu garanciju da neće imati visoke troškove u slučaju bolničkog liječenja i zbog skupih lijekova. 162 osobe nemaju zdravstveno osiguranja, a navode da za to nemaju novaca ili to smatraju nepotrebnim troškom, smatraju to nepotrebnim, zbog svog statusa učenika / studenta, nije im još potrebno, smatraju ga nepravednim kod isplate premija osiguranja.

Dvije trećine mladih njih 68,67% ili 366 mladih je zadovoljno zdravstvenom skrbi za mlade u njihovom mjestu stanovanja jer imaju super doktoricu opće prakse, usluga je brza i efikasna, imaju sve što im je potrebno, nisu naišli na probleme, a liječnici i ljekarne su blizu.

Više od petine mladih odnosno 22,89% ili 122 mlade osobe nisu zadovoljne zdravstvenom skrbi za mlade u njihovom mjestu stanovanja i to zbog manjka specijalista, dugih lista čekanja i dugog čekanje u zdravstvenim ustanovama, kompliciranih odlazaka na specijalističke preglede, mladima se često ne vjeruje i šalje ih se u druge veće ustanove, hitna ne dolazi brzo, zaposlenici su spori i neprofesionalni, doktori imaju premalo vremena i previše birokracije.  Mladi su najzadovoljniji slijedećim zdravstvenim uslugama: primarna  zdravstvena zaštita, stomatološke usluge, okulist, liječnik radiolog, sistematski pregled u sklopu posla, cijepljenje, pregledi, pedijatrija, pregledi u bolnicama, hitna pomoć, vađenje krvi, besplatno cjepivo protiv HPV-a

Od zdravstvenih usluga koje nedostaju ili su nedovoljno razvijene, trebalo bi ih uvesti ili poboljšati mladi navode: endokrinolog, bolje usluge u vezi mentalnog zdravlja, besplatna testiranja na spolne bolesti, besplatni prvi pregled kod psihologa/psihijatra, zdravstveni sadržaji za zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja i promociju zdravih stilova života mladih, neurologija, ambulanta za spolno zdravlje/ dermatovenerološka ambulanta, preventivni onkološki pregledi, dostupnost jednostavnih usluga npr. vađenje i analiza krvi u njihovom gradu umjesto da  putuju u druga mjesta, trebalo bi biti više ženskih ginekologa, žene su slobodnije i sigurnije u rukama druge žene; fizioterapeut; bolji odaziv na cijepljenje i preglede nacionalnih programa za prevenciju bolesti; pregled dojki, dentalna medicina, veći izbor dermatologa i besplatan pregled kod dermatologa, uvođenje logopeda, odvikavanje od droga.

Kao najveći problem u zdravstvenoj skrbi za mlade ispitanici ističu: manjak psihologa i psihijatara i općenito slaba psihološka skrb za mlade, zbog godina starosti mladih neki se problemi ne shvaćaju ozbiljno pa se pripisuju i hipohondriji, cijepljenje, korupcija, strah od doktora, odlazak za veće preglede u Split, manjak alternativne medicine, davanje antibiotika širokog spektra za svaki najmanji problem, manjak dijagnostike i preopterećenost doktora, ljude nije dovoljno briga za njihovo zdravlje. loša edukacija ginekologa, sporost cijelog zdravstvenog sustava, velike liste čekanja za neke veće pretrage kao što je CT, magnetska rezonanca, loši ortodonti, dosta djece ne govori kako se osjeća, malo ljudi radi dobro svoj posao, pušenje, jako neljubazan tretman, KBC Split, HPV, mononukleoza, alkohol i droge, zastarjela oprema, nedovoljno opreme.

Uslugama u zdravstvu koje se pružaju u Cetinskoj krajini i regionalnim zdravstvenim ustanovama (Klinički bolnički centar Split, Domovi zdravlja, poliklinike, ambulante i sl.) mladi su najzadovoljniji kada su u pitanju obiteljski liječnici, stomatološke usluge, dostupnost raznih lijekova na recept bez participacije i s participacijom i bez recepta, zadovoljni su bolničkim liječenjem i skrbi, osrednje su zadovoljni izvanbolničkim liječenjem i skrbi (pregledi, terapije i sl.) i uslugama psihologa/psihijatra za koje je ujedno i najveći broj ispitanika istakao da su najviše nezadovoljni tim uslugama u lokalnoj zajednici.

Među najrizičnije faktore koji jako puno utječu na pogoršanje zdravlja mladi ističu u prvom redu konzumaciju opijata, prekomjerno opijanje i pušenje, tjelesna neaktivnost.

Od vanjskih okolnosti koje su utjecale i utječu na psihičko zdravlje mladih ispitanici ističu među one koji utječu jako puno: poremećeni obiteljski odnosi, prevelika očekivanja obitelji, pandemija korone, prevelika očekivanja mladih, manje mogućnosti zapošljavanja u lokalnoj zajednici, manjak stručnjaka (psihologa, psihoterapeuta, psihijatara i dr. ) koji brinu o psihičkom zdravlju mladih.

Anketa se sastojala od 17 pitanja s ponuđenim odgovorima i uz mogućnost dodavanja vlastitih odgovora. Obuhvatila je 533 ispitanika online, uživo među mladima i u 4 sinjske srednje škole.

Mladi su bili iz ukupno 58 naselja iz 10 Gradova i Općina, od čega 6 iz Cetinske krajine, te 1 iz Općine Cista Provo, 3 iz Grada Solina, 2 iz Grada Splita i 2 iz Općine Civljane. 12 mladih se nije izjasnilo o mjestu stanovanja. Anketirano je 246 muških, 271 ženska osoba, a 16 anketiranih nije popunilo ovu rubriku. 526 ispitanika su bili u kategoriji mladih od 15 do 30 godina starosti, dok je njih 7 bilo mlađe ili starije, a 7 ih nije dalo odgovor na ovo pitanje.

Više od pola ispitanika njih 293 ili 54,97% smatra da su jako dobrog zdravlja, svaki treći  ili 37,52% odnosno njih 200 smatra da je dobrog zdravlja, 5,63% ili njih 30 smatra da su osrednjeg zdravlja, 10 ispitanika misli da su lošeg, a 5 da su jako lošeg zdravlja.

Obavezno zdravstveno osiguranje većina ispitanika koji su mahom učenici imaju preko roditelja njih 377, 59 kao zaposlene, 53 kao nezaposlene osobe, 4 preko supružnika, te 19 po drugim osnovama. Dopunsko zdravstveno osiguranje ima 317 osoba, a kao razloge navode postojeće zdravstvene tegobe, status koji im to omogućava, žele dodatnu garanciju da neće imati visoke troškove u slučaju bolničkog liječenja i zbog skupih lijekova. 162 osobe nemaju zdravstveno osiguranja, a navode da za to nemaju novaca ili to smatraju nepotrebnim troškom, smatraju to nepotrebnim, zbog svog statusa učenika / studenta, nije im još potrebno, smatraju ga nepravednim kod isplate premija osiguranja.