13.11.2012. - Naši volonteri - Novosti
Sinj kao sjedište Cetinske krajine administrativno pripada Splitsko- dalmatinskoj županiji. Na zadnjem popisu stanovnika sam grad Sinj imao je 11 448 stanovnika. Sinj je u Hrvatskoj, a i šire prepoznatljiv po Sinjskoj alci. To je viteška igra koja se u Sinju odvija od 1715. u čast pobjede nad Turcima, a sada je pod zaštitom UNESCO-a. Grad Sinj leži u Zagori na sjeverozapadnom rubu sinjskog polja. Nalazi se na 320 m nadmorske visine. Klima mu je kontinentalna, zime su oštre i hladne posebno jutra kada se temperatura zna spustiti i do -10 stupnjeva. Ljeta znaju biti izuzetno vruća upravo zbog položaja u kotlini. U Sinju su nekada postojale tvornice koje su zapošljavale veliki dio stanoivništva, ali su pretvorbom propale, pa danas sinjani vapiju za novim radnim mjestima. Osim zapošljavanja kao gorućeg problema koji su još problemi u M.O. Sinj kazao nam je predsjednik Zvonimir Režić: OVAJ SASTAV MJESNOG ODBORA JE VEĆ GODINU I POL NA VLASTI. ŠTO STE DO SADA REALIZIRALI: Mjesni odbor je krajem 2011.g napravio plan i program rada za tekuću godinu i sve naše aktivnosti bile su usmjerene prema izvršenju istoga. Moramo biti iskreni i reći kako dobar dio našeg plana nije u potpunosti ispunjen, odnosno neki projekti nisu niti pokrenuti. U kontaktu s gradom dobili smo očekivane odgovore: zbog teške gospodarske situacije, ne realizacije ključnih gospodarskih projekata, poput zone Kukuzovac, privatizacije Dalmatinke itd… proračun nije dostigao razinu koja bi potkala investicije u infrastrukturu grada, kako komunalnu tako i prometnu. Aktivnosti M.O. su bile uglavnom bazirane na direktnom kontaktu s građanima i rješavanju manjih problema oko čišćenja, uređenja pristupnih puteva kućama, zgradama, intervencija kod vremenskih nepogoda kod gradskih institucija itd… Moramo istaknuti i neke značajne projekte koji su pokrenuti u 2012.g. i uspješno ostvareni, a to su rješavanje kanalizacijskog sustava / prstena u sjevernom djelu grada u ulicama Stjepana Radića, Ante Starčevića, Brekin put, zatim uređenje i asfaltiranje Odrine i izrada nogostupa u ulici Put Pavića (to je možda i najvažniji projekt u 2012.). ŠTO JOŠ IMATE U PLANU NAPRAVITI: M.O. Grada Sinja će u 2012. pokušati riješiti problem prometne signalizacije sa Županijskim cestama, postavljanje nekoliko ogledala na kritičkim točkama odnosno treptača ukoliko je to moguće. Također bi pokušali skrenuti pažnju na uređenje kanala slivnih voda u ulici Put Ćurlina, te natkrivanje odvodnog kanala u ulici Put Šumarije. Mislim da bi ta dva projekta trebala biti riješena do kraja godine. KAKVA VAM JE SURADNJA S GRADOM: Suradnja s gradom i nije na nekoj zavidnoj razini. Mišljenja smo da bi pročelnik ili barem djelatnici odjela za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i gospodarstvo trebali biti prisutni na sjednicama M.O. Oni to navodno nisu u stanju zbog prenatrpanosti poslom, jer je sad pod “jednom kapom” smješteno nekoliko odjela, a mi mislimo da to nije dobro rješenje. Odjel gospodarstva bi trebao biti odvojen od odjela prostornog uređenja , a posebno od komunalnih djelatnosti. Tada bi imali puno djelotvorniji i fleksibilniji sustav. SVE ŠTO RADITE JE VOLONTERSKI. KAKO SE OSJEĆATE ZBOG TOGA: Uvijek sam cijenio volonterski rad i to su ljudi kojima treba odati posebno priznanje. Tu valja istaknuti članove HGSS-a, članove UTISA, Srme, odnosno ljude koji se zaista trude pomoći drugima u nemilosti, bez obzira što svi ti volonteri često imaju i svojih problema ili u najmanju ruku sve svoje slobodno vrijeme posvećuju humanitarnom radu. Ja i nemam toliko vremena s obzirom na prirodu mog posla, a prije svega lokaciju. Radim u Splitu, pa sam dosta odvojen od svakodnevnih zbivanja i teško je sve to popratiti pogotovo sada u zimskom periodu kad je dan kraći i kada su vremenske prilike nepovoljne, no ima nas 15 članova M.O. iz svih gradskih kvartova i sugerirao bih građanima da se slobodno obrate tim ljudima koji su im najbliži susjedi. Neka im prenesu svoja razmišljanja, upite i probleme, a mi ćemo onda pokušati nešto napraviti, barem ubrzati komunikaciju s gradskim službama. Razgovor vodila: Dijana Filipović-Grčić